Prapovijest i antičko razdoblje: Područje današnjeg Šibenika bilo je naseljeno još u prapovijesno doba, a potom su ga naselili Iliri. Kasnije su ga osvojili Grci, a potom Rimljani, koji su izgradili utvrde i naselja u ovom području. Antički grad Liburnija smješten je na mjestu današnjeg Šibenika.

Srednji vijek: U srednjem vijeku, Šibenik je bio važan trgovački centar na jadranskoj obali. Bio je pod vlašću Bizanta, a zatim Mlečana, koji su ga kontrolirali od 12. do 14. stoljeća. Tijekom tog razdoblja, Šibenik je postao značajan pomorski grad s razvijenom trgovinom i obrtom.

Neovisnost i razvoj: Šibenik je dobio status slobodnog kraljevskog grada 1298. godine od hrvatsko-ugarskog kralja Dragutina. U 15. stoljeću grad je procvao pod vlašću kneza Jurja Šubića, koji je dao izgraditi brojne crkve, zgrade i utvrde, uključujući Katedralu sv. Jakova.

Mletačka vlast: Mlečani su ponovno zauzeli Šibenik 1412. godine, a grad je ostao pod mletačkom vlašću sve do kraja Mletačke Republike 1797. godine. Tijekom tog razdoblja, Šibenik je bio važan pomorski centar i vojna baza, te je imao značajnu ulogu u trgovini na Jadranu.

Austrijska vlast: Nakon pada Mletačke Republike, Šibenik je postao dio Austrijskog Carstva. Austrijanci su modernizirali grad, izgradili nove ceste i promicali gospodarski razvoj.

Moderno razdoblje: Nakon Prvog svjetskog rata, Šibenik postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je bio pod talijanskom i njemačkom okupacijom, a nakon rata postao je dio socijalističke Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije, Šibenik postaje dio neovisne Republike Hrvatske.

Danas je Šibenik moderan grad s bogatom poviješću, prepoznatljiv po svojim kulturnim spomenicima, ljepoti prirode i turističkoj ponudi.